Magični i zavodljivi pustinjski biser

by | January 30, 2018
Jerusalim

Za neke je to najlepši grad na svetu, a za većinu definitivno je najsvetiji. U njemu su nastale i razvile se tri velike religije, a svaki njegov ugao grada zrači mističnošću i snagom; svaka ulica ili zgrada je, takoreći, spomenik ili bar sjajan fotografski kadar.

Jerusalim, čije ime na hebrejskom znači „grad mira“, osuđen je na to da živi potpuno suprotno svom imenu: trvenja oko izgradnje jevrejskih naselja i eventualne podele na arapski i jevrejski deo i arapsku i jevrejsku državu – traju i danas.

No, to ne umanjuje lepotu i uzbudljivost 5.000 godina predivnih slojeva istorije koji se prepliću u njemu. Nalazi se između Sredozemlja i Mrtvog mora, u Judejskim planinama, okružen pustinjom i polupustinjom.

Istorijski, Jerusalim je duhovni centar judaizma još od 1000. godine p. n. e. kada je kralj David baš ovde ustanovio prestonicu Ujedinjenog Kraljevstva Izraela. Jevrejima grad još više znači otkad je Davidov sin Solomon ovde izgradio i najsvetiji hram posvećen Jahveu, danas poznat kao Prvi hram.

No, kako se mučenje i pogubljenje Hristovo takođe desilo ovde, grad je postao svet i za hrišćane. Da stvar bude dodatno komplikovana, i muslimanima je ovo sveti grad, po značaju odmah posle Meke i Medine, budući da je u Kuranu spomenut kao mesto gde se nalazi Najdalja džamija.

Ona je izgrađena na mestu sa koga se prorok Muhamed vinuo na nebo, i to baš na lokaciji Brda hrama, gde su Jevreji planirali da obnove svoju najveću svetinju… Ovim je čvor potpuno zapleten.

Jerusalim slika 1

Za Jevreje, koji su prvi ovaj grad proglasili svetim, najvažnija lokacija je Zid plača na Sionskom brdu. Ovde se, u prizemlju kuće u kojoj se odigrala i Tajna večera, nalazi i grob kralja Davida, istog onog koji je ubio džina Golijata.

Ovo je i mesto na kojem je Avram (za muslimane Ibrahim) krenuo u izvršenje Jahveove naredbe da žrtvuje svog sina Isaka, ali ga je Bog sprečio i poslao anđela da zaustavi njegovu ruku, zadovoljan njegovom vernošću.

Kralj David je ovde postavio i sveti Zavetni kovčeg, a tu se, po legendi, tokom Postanja, svet odvojio od haosa.
Kralj Solomon je u Jerusalimu izgradio Prvi hram, koji je uništio vavilonski kralj Nabukodonosor 586. p. n. e. da bi ga obnovio Irod Veliki i nazvao ga – Drugi hram.

Usred jevrejskog ustanka Rimljani razaraju i Jerusalim i hram i na njegovom mestu podižu, u vreme cara Hadrijana, paganski grad Elija Kapitolina i hram posvećen bogu Jupiteru. Od jevrejskog hrama ostaje samo zapadni zid. Upravo taj zid je danas, zbog tragične istorije Jevreja i samog zdanja, poznat kao Zid plača.

Jerusalim slika 2

Ispisivanje želja na komadiće papira koji se guraju u pukotine zida danas je najpopularnija vrsta molitve, a moguće je poslati i pismo sa adresom Gospod Bog, Zid plača, Jerusalim, Izrael – poštari će ga uredno ugurati u zid! Posle izvesnog vremena papirići i pisma se odnose na Groblje želja.

Kao što su sve muslimanske bogomolje okrenute prema Meki, tako su i sve sinagoge sveta (njihovi oltari) i molitvena mesta okrenuta ka Zidu plača. U jevrejskoj tradiciji smatra se da će Treći hram biti izgrađen kada na svet dođe Mesija, i ovo je predmet sporenja ekstremnih Jevreja i onih umerenih, jer se na mestu gde bi trebalo da bude izgrađen Treći hram danas nalazi Hram na steni, veličanstvena džamija bleštave lepote.

Neki smatraju da će se zamena džamije hramom desiti božjom voljom, dok su drugi „preduzimljiviji“: više puta sprečeni su pokušaji da se džamija sruši, na sreću.

Jerusalim slika 3

Današnja džamija, poznata kao Hram na steni, izgrađena je 692. godine kada su muslimani u silovitom naletu preuzeli Siriju od Vizantije i izvršili snažnu islamizaciju celog Bliskog istoka.

Džamija, koja je istovremeno i najstarija islamska građevina na svetu, ima kupolu sa pozlatom, koja je inspirisala mnoga umetnička dela, kao i mnoge druge džamije, crkve ili sinagoge, a sama po sebi, sa svojim raskošnim ornamentiranim zidovima i zavidnom upadljivošću sa svakog mesta u Jerusalimu, predstavlja i ikonički simbol grada.

U njenom srcu nalazi se Kamen osnivanja, velika stena u temelju građevine, koja se po jevrejskom poimanju smatra Pupkom sveta. Zdanje koje je bilo predviđeno da bude „kuća za muslimane i po hladnoći i po vrućini“ (po rečima koje je izgovorio kalif Abdul Malik koji je naredio izgradnju hrama) dobilo je dodatni „sloj“ lepote kada ga je Sulejman Veličanstveni obložio turskim keramičkim pločicama iz Nikeje, sa prepoznatljivim nijansama tirkiza, tipično turske boje – tako džamija na steni odudara svojom polihromatskom pojavom od ostatka pustinjskog Jerusalima, koji je sav u nijansama boje zemlje i peska.

Muslimani veruju i da se na Kamenu osnivanja nalaze tragovi kopita Muhamedovog krilatog konja Buraka, koji je imao lice žene i telo pauna, a na kome se prorok uzdigao u nebo, ravno u dženet, posle Noćnog putovanja iz Meke. Zajedno sa Džamijom na steni, koja je odličan primer vizantijskog uticaja na ranu muslimansku umetnost, nalazi se i Najdalja džamija – Al-Aksa.

Ona se, zajedno sa obližnjim tirkiznim svetilištem, smatra jedinstvenim svetim mestom pod nazivom Hasam aš-Šarif. Za razliku od Džamije na steni, Najdalja džamija je građena u ranom islamskom stilu, a njeni minareti Gavanima i Al-Azbat najupečatljiviji su na horizontu grada. Jordanski kralj Abdulah II, pod čijom je jurisdikcijom još uvek ovaj muslimanski lokalitet, 2006. godine najavio je da će podići i peti minaret, najviši od svih, koji bi bio okrenut prema Maslinovoj gori.

Jerusalim slika 4

I najzad, najskriveniji i najmističniji deo grada – onaj hrišćanski. Jerusalim je mesto na kojem je ubijen i gde je vasrksao Isus Hrist, za hrišćane sin Božji. Pre nego što je stradao na brdu Golgota, prošao je kroz grad Putem bola (takođe poznat i kao Put suza, ili na latinskom Via Dolorosa).

Danas je Via Dolorosa upečatljiva ulica u starom delu grada. Kroz nju je Isus nosio svoj krst, a u njoj se nalazi 14 mesta na kojima su se desili neki važni događaji. Tih 14 stanica jasno su obeležene, a katolička crkva ih naziva „križnim putevima“: to su mesta gde je Isus poklekao, pao, gde su nastajale priče…

Smatra se da je devet križnih puteva „dokazano“ putem Jevanđelja, za preostalih pet  smatra se da je moguće da su delo kasnijih tvoraca priče. Najsvetije mesto za hrišćane jeste Crkva svetog groba na Golgoti, gde je Isus bio razapet. Ovde se nalazila pećina u koju je Hrist bio položen nakon što je ispustio dušu na Veliki petak, i u kojoj je vaskrsao nakon tri dana.

Ova crkva je prekrasan lavirint u okviru kojeg se nalaze brdo Golgota, Sveti grob, Crkva svetog krsta i sva ostala mesta vezana za raspeće i vaskrsenje. Crkvu je podigla sveta carica Jelena, majka cara Konstantina, istog onog koji je 313. Milanskim ediktom proglasio versku toleranciju prema hrišćanima.

Zanimljivo je da prostor dele grčka, koptska, gruzijska, jermenska monofizitska, rimokatolička, sirijska i etiopska crkva, i da u grob mogu da uđu istovremeno svega tri hodočasnika, te da, zbog velikog broja posetilaca, svako može da se zadrži svega tri minuta. Dovoljno za meditaciju, smatra se.

Jerusalim slika 5

Maslinova gora, mesto gde je Isus podučavao svoje učenike, možda je i najspokojnije i najlepše u Jerusalimu. Ovde je Hrist posle vaskrsenja obavio i poslednji čin na zemlji: vazneo se na nebo. Danas se na ovom zelenom brdu na kojem se nalazi 500 stabala maslina uzdiže ruski manastir Vaznesenja iz 1874. godine.

Crkva ima toranj visine 64 m i zvono teško pet tona – dopremljeno je iz Rusije i ima nadimak Ivan Grozni. Do zvonika na tornju vodi 214 stepenika i sa njega se, kao sa najviše tačke grada, pruža najlepši pogleda na Jerusalim, posebno magičan dok zalazi sunce.
Stari grad Jerusalima podeljen je u četiri kvarta: muslimanski, jevrejski, hrišćanski i jermenski. Muslimanski kvart je najnaseljeniji i najživopisniji i proteže se od Lavljih vrata do Vrata Damaska. Pun je živopisnih sukova i uličica na kojima je moguće trgovati i uživati u orijentu.

Hrišćanski kvart se proteže od Novih vrata do Vrata Jafe: u njemu se nalazi i Crkva svetog groba, dok je Jermenski kvart najmanji i u njemu su svetinje monofizitske jermenske crkve, koja je tvrdoglavo opstajala kao nezavisna u okruženju drugih hrišćana i drugih vera. Jevrejska četvrt sadrži Zid plača i Džamiju na steni i predstavlja najduže kontinuirano naseljeno jevrejsko mesto na svetu: srce srca jevrejskog identiteta.

Jerusalim slika 6

Vredi spomenuti i vrata, to jest kapije grada: u vreme krstaša bilo ih je četiri, da bi u vreme Sulejmana Veličanstvenog, velikog graditelja, taj broj porastao na 11. Do 1887. svaka kapija se otvarala u zoru i zatvarala u sumrak, što je bio događaj posebne magije. Danas je ovaj običaj zaboravljen.
Savremeni Jerusalim je obeležen izraelskim arhitektonskim poduhvatima: iako daleko od mora i suočen sa problemima širenja, za razliku od Tel Aviva i mediteranskih gradova koji su centri ekonomije, Jerusalim ima građevine od istorijskog i simboličkog značaja. Vredi izdvojiti izraelski parlament Kneset, kao i Gradsku kuću Jerusalima, ili glavnu autobusku stanicu – sva zdanja građena su u modernom stilu.

Fascinantno je i Jerusalimsko pozorište, sa pravim linijama i izbočinama, koje se odlično uklapa u pustinjsko okruženje, kao i Hram knjige u obliku šešira, gde se čuvaju svici sa Mrtvog mora. Tu je i tužno svedočanstvo podela, zid koji deli arapske od jevrejskih teritorija, nastao pre koju godinu… upečatljivi simbol nemira u „gradu mira“.
Sve u svemu, najsvetiji grad na svetu jeste mesto puno mistike, u kojem je na svakom koraku moguće udahnuti istoriju, iza jednog ugla videti šareni bazar sa umotanim Arapkinjama a iza drugog živopisni i konzervativni hasidi koji zamiču za ugao… Talmud kaže da se deset mera lepote spustilo na svet, a da ih je Jerusalim dobio devet. Magični grad na obodu pustinje potvrđuje ovo već milenijumima.

Tekst:  Žikica Milošević